O ŠKOLI

Osnovna škola počela je raditi 7. listopada 1882. godine. Od tada su sirački osnovnoškolci učili u tri školske zgrade koje su najvećim dijelom financirali sami mještani. Danas matična škola ima 8 razrednih odjela (od 1. do 8. razreda). Od 1976. godine radi dječji vrtić u organizacijskoj jedinici škole.

Školska zgrada matične škole izgrađena je i svečano otvorena 22. prosinca 1971. godine, a početkom 1972/73. školske godine dovršena je i dvorana za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Školska zgrada redovito se održava i etapno obnavljaju unutrašnji prostori. Sav školski prostor u matičnoj školi je veoma dobro sačuvan i sve prostorije u kojima rade i borave naši učenici su funkcionalne.

Matičnoj školi pripadaju i dvije područne škole: Područna škola Kip i Područna škola Šibovac.

Osnovna škola Sirač je od 15.04.2005. godine jedna od članica Međunarodnih eko škola. Te godine školi je uručen Certifikat Zelena zastava u Zagrebu. Svečano podizanje Zelene zastave ispred škole upriličeno je 30. svibnja 2005. godine uz obilježavanje Dana škole. Od tada svake dvije godine škola obnavlja status Eko-škole. Međunarodne Eko-škole su program osmišljen za provedbu smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš na razini čitavih škola. Program eko-škola jasno određuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog nastavnog plana i programa, primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Ovakav pristup pomaže učenicima, u svijesti svakog od njih, shvatiti kolika je važnost zaštite okoliša. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode, zdravoj prehrani te uređivanju školskog okoliša.

Škola je dio UNICEF-ove mreže Škola bez nasilja što znači da se trudi smanjiti vršnjačko nasilje u školi i izvan nje. Mrežu čine predstavnici škola koje su uspješno realizirale program “Za sigurno i poticajno okruženje u školama”, učitelji, učenici, ravnatelji i stručnjaci, a zajednički cilj je kroz vlastita iskustva i nove sadržaje unaprijediti program i održati postignutu prevenciju nasilja.

U školi od 1987. godine postoji Galerija likovnih djela, prva u organizacijama odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj.

U parku škole održane su dvije Međunarodne kiparske kolonije u čijem radu su sudjelovali i učenici Osnovne škole.


POVIJEST OSNOVNE ŠKOLE
U 120 godina osnovnog školstva žitelji Sirača su, uz velike žrtve izgradili svoje tri školske zgrade: 1885., 1925. i 1971.

Prije nego li je u Siraču uspostavljena škola, neki roditelji su svoju djecu slali (vozili kolima) u Badljevinu gdje škola radi od 1869. godine. Te prve školske godine iz Sirača je upisano 18 dječaka i 2 djevojčice. U školskom odboru siračke roditelje predstavljao je vlastelin Dragutin Streim.

Učitelj Josip Šert održao je 7. listopada 1882. prvi školski dan u Siraču. Upisano je 42 dječaka i 19 djevojčica. Obuka je izvođena na hrvatskom jeziku, a pripomoćni je bio njemački. Školski odbor je vodio brigu o radu škole, “o njenom materijalnom stanju i svakoj drugoj potrebi škole, učenika i učitelja.” Škola je sasvim slabo opremljena.

U novoj zgradi nastava je počela 8. siječnja 1885. Tada je škola već bolje opremljena. 1887. godine u školu dolazi učitelj Stjepan Kolarić, začetnik školske Spomenice. Te godine prvi put su cijepljena djeca protiv boginja, a u ovu školu počela su dolaziti i djeca njemačkog porijekla iz Miljanovca. 1888. kupljeno je zemljište za školski vrt (na mjestu gdje je danas školska stambena zgrada). Prvi časopisi za školu naručeni su 1890. i to: Smilje i Gimnastika. Iz 1891. godine postoji podatak da je škola posjedovala 66 književnih djela sa 116 komada knjiga. To i nije tako loše ako se uzme u obzir da je ukupno 78 učenika. Školu i rad u njoj pregledavao je dva puta godišnje školski nadzornik i u Spomenici ostavljao zabilješke o pregledu. Do 1892. godine ljetni praznici su trajali od 1. kolovoza do 1. listopada, a tada su prebačeni na srpanj i kolovoz. 1895. škola je primala časopise Službeni glasnik, Napredak, Gimnastika, Školski vrt i Hrvatska pčela. 1907. dolazi u Sirač Stjepan pl. Kamauf koji će svojim radom obilježiti idućih 40 godina. 1908. godine, kada je bilo 124 učenika, škola je postala dvorazredna.

Tijekom I. svj. rata rad u školi je znatno otežan jer je redovni učitelj mobiliziran u vojsku te je odsutan 4 godine, a u školi se stalno izmjenjuju drugi učitelji zadržavajući se kratko vrijeme.

Školske godine 1922/23. škola broji 166 učenika u dva odjeljenja. Mora se graditi nova školska zgrada.

12. rujna 1925. godine počela je obuka u novoj školi (današnja zgrada Suvenira). Sada su uvjeti za rad mnogo bolji i nastava se organizira u tri odjeljenja i u skladu s tadašnjim zahtjevima pedagogije, didaktike i metodike. Obilježavani su razni značajni datumi, a povremeno su učenike vodili u Daruvar na kino-predstave (11. svibnja 1933. Snjeguljica i Junaci ulice). U tom razdoblju spominje se i ekskurzija IV. razreda u Lipik pod vodstvom učiteljice Marice Šerger. 1934. bila su četiri odjeljenja, a 1938. pet (I. razred je imao dva odjeljenja).

Razdoblje od 1941.  do 1945. je puno raznih političkih zbivanja i previranja, sudbonosnog za sve, pa tako i za mještane Sirača. U tom vremenskom razdoblju nastava mnogo štetuje. Škola  najviše ostaje samo s jednim učiteljem (Stjepan Kamauf). Pojedine učionice zauzela je vojska pa se radi na prekide. 1943. zapaljena je zgrada i time je počinjena ogromna šteta narodu jer je izgorio sav namještaj, dio knjižnice i nešto arhive.

Već u kolovozu 1944.  počinje se organizirati uređenje prostorija gdje će se smjestiti škola. Odlučili su za jednu učionicu osposobiti učiteljski stan koji je za vrijeme borbi oštećen i napušten. Pristupilo se radovima i početkom školske godine 1945./46. počela je nastava u dvije učionice: kod Tešinskog i u učiteljskom stanu. Radilo se dok još nije bilo prozora ni vrata

Radilo se i oko škole. Narod i učenici mnogo daju i rade za svoju školu, Uz narod mnogo rade i učenici. Početkom 1946. radi se u obnovljenim učionicama, ali pod vrlo teškim uvjetima. Namještaja nema. Na stupčiće od trupaca ili cigle stavljaju se daske. Na tome djeca sjede. Stara vrata služe za ploče na kojima se piše sigom iskopanom na obližnjem brdu. Škola je svečano otvorena 2. XI. 1947. – prva u kotaru Daruvar.

1949/50. školske godine škola postaje petogodišnja, a zatim i šestogodišnja. Tih godina nabavljeno je dosta. Kao najboljoj školi na kotaru Daruvar ministarstvo prosvjete poklonilo je radio-aparat “Kosmaj”. Uz obveznu školsku priredbu na kraju školske godine, organizirane su i vrlo bogate izložbe ručnih radova. 1954./55. otvoren je VII., a iduće godine i VIII. razred. Tako je škola postala osmogodišnja s 10 zaposlenih učitelja: Stjepan Ilijević, Katica Ilijević, Miroslav Krmpotić, Radmila Krmpotić, Angela Varović, Jasna Draženović, Velimir Dabčević, Anica Dabčević, Ruža Balent i Zdenka Nađ. Radilo se po planu osmogodišnje škole “A” tipa.

Od 1959/60. školske godine u Siraču postoji centralna škola s područnim odjeljenjima u Miljanovcu i Barici, a u više razrede dolaze još i učenici iz Donjih Grahovljana. Pored nastavnog rada učenici su prema svojim sklonostima obuhvaćeni u grupe slobodnih aktivnosti (literarna, dramska, biološka, geografska te školska zadruga). Dobro su radile ponirska organizacija i organizacija Crvenog križa. Odbojkaši i šahisti bili su te godine prvi u općini Daruvar. Od 1960. godine, kada samo centralna škola broji 378 učenika,  radi se svake godine u sve slabijim prostornim uvjetima jer broj djece raste. Bilo je odjeljenja sa 67 učenika, a razred od 42 smatrao se malim i s vrlo dobrim uvjetima za rad. Usprkos tome, postizani su vrlo dobri rezultati. 1964. godine su 444 učenika, a 1966. 472.

1967/68. školske godine izvršeno je pripajanje Osnovne škole Bijela našoj školi. Sada je školu pohađalo ukupno 721 učenik u Siraču i u područnim školama: Barica, Bijela, Miljanovac, Gornji Borki, Markovac i Pakrani. Da bi  pripajanje škola imalo svoje potpuno opravdanje, trebalo je pristupiti dogradnji novog školskog prostora. U međuvremenu, neki nastavnici – stručnjaci putuju u Bijelu školskim autom gdje predaju svoje predmete.

U proljeće 1969. godine na roditeljskim sastancima u školi obavještavali smo  roditelje o prvom ljetovanju u Malom Lošinju. Općina Daruvar kupila je zgradu za odmaralište školske djece iz Daruvara, Miokovićeva (Đulovca) i Sirača. Sirač ima pravo na jednu grupu od pedesetak sudionika. Petnaestak dana poslije bio je prijavljen već velik broj djece i krenulo se na na odmor. Od tada učenici redovito i organizirano ljetuju u školskom odmaralištu u Malom Lošinju.

Tijekom 1969. godine sve se više raspravlja o izgradnji nove škole, a ne dogradnji stare.  22. srpnja 1969. održan je u Siraču referendum na kojem su se birači u vrlo visoku postotku izjasnili o samodoprinosu za izgradnju nove škole. Cijele 1969/70. školske godine, pored rada u nastavi, intenzivno se radilo na pripremama za početak gradnje. O atmosferi kakva je tada vladala u Siraču prepisujemo dio učeničkog rada: “Tada smo svi: i mi đaci, i naši nastavnici i roditelji živjeli za svaki novi zid, za svaki ugrađeni prozor, za svaku unesenu klupu ili policu. Poslije smo sadili breze i boriće, ariše i platane… Zalijevali ih i pazili na svaku grančicu pa maštali o parku sa stazama, klupama i drvećem oko ljepotice.” Intenzivno se radilo cijele 1971. godine.

1971. naša škola sudjelovala je u Jezičnom TV kvizu. Ideju da se uključimo u Kviz oživjele su nastavnice Ivanka Križ i Lucija Filipović.

22.12.1971. počelo se raditi u novoj školi. Svečano otvorenje škole zajedno s dovršenom dvoranom za tjelesni odgoj bilo je u rujnu 1972. Suradnja sa školom u Bavaništu (Vojvodina) počela je 1976.

Sljedećih godina radilo se marljivo u nastavi, slobodnim aktivnostima, a posebno na uređenju  školskog okoliša. Učenici, nastavnici, roditelji i mještani, a i ljudi iz okolnih sela, radili su nesebično: sadili mlado drveće, pravili staze, dovozili materijal. Posebnu pomoć i razumijevanje škola je imala u Mjesnoj zajednici i radnoj organizaciji IGM Kamen.

1991. prestala je suradnja s Bavaništem. Škola nije počela, a djeca su bila evakuirana na otok Hvar i u Čehoslovačku.

22.12.1991. (točno 20 godina nakon otvorenja nove škole) škola je dosta uništena u Domovinskom ratu. Od učionice povijesti do vrtića, od krova ostalo samo malo. Strašno. Po igračkama geleri od granata, jedan veliki geler u dječjem krevetiću. Ušli smo u knjižnicu izvana kroz rupu u zidu, od direktnog pogotka VBR-a (višecjevni bacači raketa). Od polica i knjiga ostale prašne crvene hrpe, smrad prašine i eksploziva. Vrata učionice hrvatskog jezika sasvim razbita – VBR direktno. Hol pun cigle, krhotina granata, dasaka od vrata i polica, staklo ruska pod nogama. Najbolje prošla učionica biologije. Vani skršene grane i stabla, sve pomiješano s ciglama, limom od krova, žljebovima, žbukom. Osakaćeno i ranjeno drveće.

U veljači 1992. počela je nastava, a 13. travnja dolaze pripadnici UNPROFOR-a. Škola “Braća Ribar” iz Virovitice isporučila je 1000 knjiga za pomoć školskoj knjižnici uništenoj 22.12.1991. Organizator je Ivo Cisar, profesor. U školi je 197 učenika, samo djeca iz Sirača. U bivšim školama u Bijeloj, Pakranima, Miljanovcu i Gornjim Borkima više nema djece.

Od 2. do 9. svibnja 1994. obilježeni su sirački jubileji: 750 godina mjesta Sirača, pa tako i 110 godina škole, 100 godina pošte i 100 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Ravnatelji – upravitelji – direktori – ravnatelji

–  1882. – 1887. – Josip Šert

–  1887. – 1893. – Stjepan Kolarić

–  1893. – 1907. – Marija Mihoković

–  1907. – 1946. – Stjepan pl. Kamauf

–  1946. – 1957. – Stjepan Ilijević

–  1957. – 1960. – Katica Ilijević

–  1960. – 1968. – Mane Krajnović

–  1968. – 1970. – Vršitelji dužnosti direktora

–  1970. – 1971. – Florijan Križ

–  1971. – 1976. – Filip Trbojević

–  1976. – 2000. – Franjo Mik

–  2000. – danas – Marija Pavičić


ŠKOLSKA KNJIŽNICA I GALERIJA ŠKOLE

Školska knjižnica smještena je u središnjem prizemnom dijelu škole u lijepo uređenom prostoru veličine 48,79 m2. Vodi ju školska knjižničarka Marina Petrnel.

Učenički fond broji 4457 knjiga. Knjižnica raspolaže i s 1054 knjige stručne literature različitih znanstvenih područja. Škola je pretplaćena na veći broj časopisa iz različitih nastavnih područja, a u prostoru knjižnice učenici i učitelji mogu se služiti stručnim leksikonima i enciklopedijama.

Školska knjižnica je izvor  informacija i znanja, mjesto druženja, okupljanja i provođenja slobodnog vremena. Slobodniji oblici rada, timski rad, druženje učenika oko zajedničkih projekata i slobodno odabranih tema, upotpunjeno raznovrsnom literaturom u ugodnoj atmosferi knjižnice, velik su poticaj za učenje i otkrivanje novoga.

Slobodno vrijeme učenici, osobito učenici putnici, mogu provesti u različitim društvenim igrama, slušanju muzike te gledanju filmova. Rado se uključuju u izvannastavne aktivnosti Mladih knjižničara, aktivno i maštovito sudjeluju u estetskom uređenju knjižnice i panoa  te izradi plakata za obilježavanje značajnih nadnevaka.

Nekadašnji učitelj likovne kulture, Florijan Križ, ’80.-tih godina prošloga stoljeća duže vremena je maštao o galeriji u siračkoj školi, sve dok jednog dana nije otišao osobno kod poznatog slikara Ede Murtića koji mu je tada darovao nekoliko svojih radova i radova ostalih poznatih umjetnika. Svečano otvorenje školske Galerije likovnih djela bilo je 24. svibnja 1987. godine.


EKO-ŠKOLA

Učiteljsko vijeće škole 2004. godine donijelo je odluku o uključenju u međunarodni program Eko-škole. Osnovan je Eko-odbor u koji su osim učenika, učitelja i djelatnika škole uključeni roditelji i predstavnici mjesta. Procjenom stanja okoliša škola se odlučila za temu OTPAD, uz dodatne aktivnosti na oplemenjivanju sredine u kojoj žive i rade učenici. Sadržaji odabrane teme ugrađeni su u sve predmetne redovite nastave, izborne nastave i izvannastavnih aktivnosti. Pri školi se nalazi i vrtić koji je uključen u Eko-školu.

U svim učionicama postavljene su eko-kutije za odlaganje papira i plastike, a eko-patrole kontroliraju potrošnju svih oblika energenata i ocjenjuju stanje okoliša. Okoliš škole je podijeljen na parcele, a brigu o svakoj parceli vodi jedna grupa učenika. Osim što održavaju parcele učenici na ekološkim radionicama s roditeljima obogaćuju okoliš novim sadnicama i cvijećem. Za Božić i Uskrs 2004. godine je organizirana eko-radionica na kojoj su roditelji i učenici izrađivali čestitke od prirodnih materijala i uporabljenog papira. Čestitke su se prodavale, a prihod je namijenjen učenicima siromašnijeg statuta za izlete. Rezultati svih aktivnosti bili su popraćeni literarnim radovima, plakatima i panoima, te je o njima izvješćivana javnost putem radio-emisija. Projektni dan vezan je uz DAN PLANETA ZEMLJE 22. travnja. Na taj dan 2005. godine održane su brojne radionice: čišćenje školskog okoliša, sadnja cvijeća, izrađivanje eko-plakata i eko-poruka, uređivanje i oplemenjivanje parka škole i sl.

Osnovna škola Sirač ušla je u međunarodni program Eko-škola 15.04.2005. godine kada joj je uručen Certifikat i Zelena zastava u Zagrebu. Svečano podizanje Zelene zastave ispred škole upriličeno je 30. svibnja 2005. godine uz proslavu DANA ŠKOLE. Tom činu bili su nazočni predsjednik Pokreta prijatelja prirode “Lijepa naša” dr.sc. Ante Kutle, kumovi Zlatko Kufner i Zdenka Zvonarek, načelnik općine Branimir Miler, te ostali ugledni gosti.

Dan Eko-škole obilježava se 22. travnja, vezano uz Dan planeta Zemlje. Održavaju se brojne akcije i radionice: čišćenje školskog okoliša, sadnja cvijeća, uređenje i oplemenjivanje školskog parka, Uskrsne i Božićne radionice, izrađivanje eko-plakata, eko-poruka, sakupljanje starog papira i PET ambalaže.

Osnovna škola Sirač uključena je i u UNICEF-ov projekt “STOP NASILJU U ŠKOLI”.

EKO-KODEKS ŠKOLE: Priroda ništa beskorisno ne donosi i ne podnosi!

Učenici naše škole su osmislili i napisali, a učiteljica glazbene kulture Estera Cenger uglazbila stihove eko-himne.

EKO-HIMNA

Svakim danom sve više i više

Na Zemlju padaju kisele kiše.

Spriječimo njene namjere zle

U veselju zapjevajmo stihove.

Poklonimo prirodi malo dobrote,

unesimo eko u naše živote.

Poklonimo Zemlji malo dobrote,

unesimo eko u naše živote.

Zlatno sunce, zdrava šuma,

čista voda, zelen kraj

gdje god oko moje plovi

vidi domovine raj.

Poklonimo prirodi malo dobrote,

unesimo eko u naše živote.

Poklonimo Zemlji malo dobrote,

unesimo eko u naše živote.

Video sa snimanja eko-himne, 2006. godine

1. Lara Filipin, 14. god., 8. raz.
2. Mateja Hajda, 14. god., 8. raz.
3. Iva Križ, 14. god., 8. raz.
4. Mirna Petrnel, 14. god., 8. raz
5. Suzana Hunjak, voditelj

Pjeva: Pjevački zbor 4., 5. i 6. raz.
Glazba: Estera Cenger


PODRUČNE ŠKOLE

Osnovnoj školi Sirač pripadaju dvije područne škole: PŠ Kip i PŠ Šibovac.

Područna škola Kip smjestila se u samom centru naselja, uz glavnu prometnicu. Zbog dotrajalosti stare školske zgrade izgrađene davne 1915. godine, prije nekoliko godina preselilo se u učiteljski stan koji se nalazi u istom dvorištu. Školsko dvorište omiljeno je okupljalište učenika (sadašnjih i bivših), ali i malih i velikih mještana Kipa pa je i tijekom ljetnih praznika vrlo živo i veselo oko škole.

Školske godine (2023./2024.) školu u Kipu pohađa ukupno 8 veselih i radoznalih učenika četverorazredne kombinacije. Vodi ih, poučava i brine o njima učitelj Grga Kašljević. Da sve bude uredno i čisto brine čistačica Danijela Abramović Kadežabek.

Područna škola Šibovac nalazi se u samom centru naselja. Izgrađena je 1936. godine. U njoj se nalazi jedna velika učionica od 70 m². Školske godine (2021./2022) nastavu  pohađa 9 učenika trorazredne kombinacije. Njihova učiteljica je Maja Maček Čoić  koja  ih svakodnevno vodi kroz nastavu. U školi je zastupljeno i njegovanje češkog jezika kojeg. Ispred škole je školsko dvorište sa zabavnim sadržajima  koje djeca većinom koriste tijekom velikog odmora.


DJELATNICI OSNOVNE ŠKOLE SIRAČ

Ravnateljica: Marija Pavičić

Administrativno osoblje:

  1. Mirjana Orčik – računovođa
  2. Marina Petrnel – tajnica

Stručni suradnici:

  1. Halina Maria Pašuld  – pedagoginja
  2. Marina Petrnel – knjižničarka

Učitelji razredne nastave:

  1. Josipa Getliher
  2. Snježana Supan
  3. Tihana Tukara
  4. Manuela Varat
  5. Maja Maček Čoić
  6. Grga Kašljević

Učitelji predmetne nastave:

  • Suzana Hunjak, učiteljica Hrvatskog jezika
  • Dino Dumančić, učitelj Matematike
  • Maja Kovačević, učiteljica Engleskog jezika
  • Slavica Šimić, učiteljica Njemačkog jezika
  • Edo Fekete – učitelj Njemačkog jezika
  • Vlatko Zeman, učitelj Fizike
  • Ines Kligl, učiteljica Kemije
  • Silvija Petrnel, učiteljica Prirode i Biologije
  • Danijela Štefan, učiteljica Povijesti
  • Stjepan Prpić, učitelj Geografije
  • Saša Novak, učitelj Tehničke kulture
  • Diana Vidović Petrović, učiteljica Likovne kulture
  • Estera Cenger, učiteljica Glazbene kulture
  • Dragan Barač, učitelj Tjelesne i zdravstvene kulture
  • vlč. Dražen Zrile, vjeroučitelj Katoličkog vjeronauka ( 4. razred, područne škole )
  • Ivana Pernić, vjeroučiteljica Katoličkog vjeronauka ( 5. – 8. razred, 1. – 3. razred )
  • Ivica Jozić – učitelj Informatike
  • Valentina Valek, učiteljica Češkog jezika i kulture
  • Venesa Manavski, vjeroučiteljica Baptističkog vjeronauka

Tehničko osoblje:

  • Zlatko Dalponte
  • Sanja Mlinarić
  • Tanja Vončina
  • Danijela Abramović Kadežabek
  • Jasna Jerman
  • Silvija Karlović